Često postavljana pitanja


Čemu služi ova stranica?

Budući da različiti oblici neprihvatljivog govora ne potpadaju pod jedinstvenu pravnu regulativu već se nalaze u različitim sektorskim propisima (koji se odnose na medije, kazneno pravo, suzbijanje diskriminacije itd.), svrha je ove stranice olakšati pristup intervenciji kod neprihvatljivog govora u javnom prostoru. Na Vama je kao građankama i građanima da na pojave neprihvatljivog govora u javnom prostoru upozorite, a naš je zadatak Vašu dojavu pretvoriti u oblik prijave po kojemu nadležna tijela mogu (i moraju) reagirati.
No, cilj ove stranice nije samo intervencija s ciljem uklanjanja govora mržnje i drugih neprihvatljivih oblika izražavanja, nego i podizanje svijesti javnosti o takvom izražavanju kao nespojivom s demokratski uređenim društvom, otvorenom za sve ljude, neovisno o tome kojoj društvenoj skupini pripadaju.


Koga neprihvatljivo izražavanje pogađa?

Oblici izražavanja koji su neprihvatljivi mogu se pojaviti prema različitim skupinama, a najčešće se odnose na:
– ponižavanje i stereotipe na temelju nacionalne ili etničke pripadnosti,
– ponižavanje i stereotipe na temelju vjerske pripadnosti, ili nepripadnosti bilo kojoj vjeroispovijesti,
– ponižavanje i stereotipe na temelju pripadnosti određenom spolu ili rodnom identitetu,
– ponižavanje i stereotipe na temelju seksualne orijentacije,
– opravdavanje i poticanje diskriminatornog tretmana neke društvene skupine (osoba s invaliditetom, osoba s mentalnim teškoćama, osoba sa psihičkim smetnjama, starijih osoba, mladih, žena…),
– korištenje pogrdnih naziva i etiketa ili ponižavajuće prikazivanje pripadnika neke društvene skupine, itd.

„Za mrzitelje svih vrsta (rasiste, naciste, šoviniste, antisemite, ksenofobe, vjerske fundamentaliste, seksiste, homofobe), uopće nije bitno tko je kakav čovjek i kakve su njegove individualne ljudske kvalitete, već oni apsolutiziraju jednu njegovu značajku kojoj pripisuju gotovo univerzalno “zlo”. Živi ljudi postaju puki negativni simboli, što onda, dakako, olakšava i obračun s njima, pa i u masovnim razmjerima. Pritom se, u pervertiranoj logici, ugrozitelji drugih u pravilu predstavljaju kao ugroženi, krvnici kao žrtve.“ (V. Alaburić: „Ograničavanje ‘govora mržnje’ u demokratskom društvu – teorijski, zakonodavni i praktički aspekti“, 2003.)


Kakav oblik neprihvatljivo izražavanje može poprimiti?

Neprihvatljivo izražavanje može biti izravni govor, ali može se izraziti i kroz javno istaknute simbole, grafite, crteže, dijeljenje letaka sa sadržajem koji potiču mržnju i zazor, novine i druge tiskane materijale, radijske i televizijske programe, internetske portale, objave i komentare na internetskim stranicama ili društvenim mrežama, u govorima i na javnim okupljanjima (osobito na sportskim natjecanjima), kroz simboličke geste i akcije… Gotovo svaki oblik ljudskog komuniciranja može ujedno biti i medij za posredovanje poruka koje za cilj imaju poniziti ili ocrniti neku društvenu skupinu i njezinim pripadnice/pripadnike.


Što je govor mržnje?

Govor mržnje je, u najkraćoj formulaciji, radikalan oblik neprihvatljivog govora, onaj koji otvoreno poziva na nasilje protiv neke društvene skupine. Postoji više korisnih definicija govora mržnje – jedna je od njih ona u dodatku Preporuke Ministarskog odbora Vijeća Europe R (97) 20: “govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla”.

Zakon o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) propisuje da je zabranjeno „prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivost, neprijateljstvo ili nesnošljivost na temelju spolne orijentacije, poticati nasilje i rat.“

Napokon, Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15) kao kazneno djelo prepoznaje „Javno poticanje nasilje i mržnju“ koje čini svatko tko „putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina“.

U užem smislu, govor mržnje je radikalan oblik neprihvatljivog javnog govora, onaj koji izravno poziva ili potiče na mržnju ili nasilje prema određenoj društvenoj skupini ili njezinim pripadnicama/pripadnicima, zbog čega u Republici Hrvatskoj potpada upravo pod kazneno zakonodavstvo. Njegov cilj nije samo uvrijediti ili poniziti određenu društvenu skupinu i njene pripadnike zbog njihovog biološki, povijesno ili društveno uvjetovanog grupnog identiteta, nego ih i ušutkati, zastrašiti, segregirati, getoizirati, alijenirati od drugih članova šire društvene zajednice, negirati im pravo na jednakost i ravnopravnost. Ukratko, stvoriti društveno okružje pogodno za različite oblike i prakse njihove diskriminacije, pa čak i nasilje.


Što nije neprihvatljiv govor ili govor mržnje?

“U govor mržnje posebice nikako i nipošto ne spadaju kritike vlasti, vladine politike ili postupaka i stajališta pojedinaca u vlasti, pa ma koliko te kritike bile žestoke, nepravedne, šokantne, uznemirujuće, mrzilačke ili uvredljive. Mora se, naime, imati na umu da pravo na slobodu izražavanja obuhvaća i pravo građana da izražavaju negativne emocije, naročito u odnosu na vlast koju su demokratski izabrali.”(V. Alaburić: „Ograničavanje ‘govora mržnje’ u demokratskom društvu – teorijski, zakonodavni i praktički aspekti“, 2003.)


Zašto otvoreni govor mržnje nije jedini oblik neprihvatljivog izražavanja?

Iako otvoreni govor mržnje shvaćen kao poziv na mržnju ili/i nasilje svojim sadržajem predstavlja najproblematičniji oblik neprihvatljivog javnog izražavanja, on nije ujedno i jedini takav oblik. Štoviše, stvaranje zastrašujućeg, prijetećeg i štetnog okruženja za pojedine društvene skupine započinje puno ranije i puno manje eksplicitnim oblicima izražavanja, u koje spadaju i pronošenje negativnih stereotipa o nekim skupinama i njihovim pripadnicima/pripadnicama, prikazivanje neke društvene skupine kao “nenormalne” ili “opasne” ili na neki drugi način društveno nepoželjne. U tom smislu, oblici “govora mržnje” još su brojniji i imaju i daleko suptilnije i manje očite oblike.


Je li govor mržnje relativna kategorija?

To što ne postoji jedinstvena definicija govora mržnje ne znači da je govor mržnje relativna kategorija. Pitanje je različitih konteksta i različitih situacija u kojem se društvo kao takvo, ali i pripadnici društva trebaju zaštititi od posljedica govora mržnje. Govor mržnje može imati velike i dalekosežne posljedice: društvo u kojem postaje normalno izgovoriti riječi kojima se potiče, širi ili opravdava mržnja, osobito prema manjinskim skupinama i njihovim pripadnicama/pripadnicima, društvo je u kojemu i nasilje postaje normalno.

Zajednica u kojoj manjine nisu zaštićene nije slobodna niti demokratska zajednica. Stvaranje dojma da su poticanje društvenog prijezira, prenošenje negativnih stereotipa, diskriminacija, neprijateljstvo i izazivanje straha prihvatljivo – pa i poželjno ili čak domoljubno ponašanje – znak je dubokih društvenih problema.


Manjine su zaštićene i više nego bi trebale biti. A što je s većinom?

Zaštita manjina tako da se sprječava govor mržnje i neprihvatljiv govor prema njima ne ugrožava i ne može ugroziti većinu. Unutar demokratskog društva, u pravo su ugrađeni mehanizmi koji omogućavaju izražavanje volju većine. Međutim, demokracija ne može ujedno biti i ograničena na vladavinu većine. Zaštita manjina je u ovom slučaju zaštita društva, odnosno temeljnih vrijednosti jednog demokratskog društva, kao što je to jednakost svih pojedinaca.

Pogrešno je misliti da zato što smo u većini imamo pravo utjecati na slobodu drugog pojedinca ili pojedinke u tome na koji način traži svoje mjesto u društvu, samo zato što se s time ne slažemo. Na taj si način oduzimamo ljudska prava koja su nam dodijeljena i zaustavljamo mogućnost razvitka u produktivno i sretno društvo, društvo koje gradi i stvara, a ne ruši i mrzi!


A što je sa slobodom govora?

Sloboda govora je jedno od najvažnijih demokratskih prava koje prepoznaje i niz nadnacionalnih i nacionalnih akata, od Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (Čl. 38.), preko Ustava Republike Hrvatske (Čl. 19.) pa do Zakona o medijima (Čl. 3.). Zaštita prava na slobodu izražavanja cilj je kojem je predana svaka istinski demokratska vlast i od presudnog je značaja za poticanje informiranosti i angažmana građana.

No, sloboda govora ne može biti neograničena i bezuvjetna. Sprječavanje govora mržnje i stigmatizacije pojedinih društvenih skupina jedan je od rijetkih opravdanih razloga za ograničavanje slobode javnog izražavanja. Govor kojim se stigmatizira, ocrnjuje ili huška na određene društvene skupine nije spojiv sa slobodom govora upravo zato što krši tuđa prava i potpuno je nespojiv s ravnopravnošću kao temeljnim načelom života u društvu.


U redu, što trebam učiniti kako bih podnijela/podnio prijavu?

Podnošenje prijave putem stranice DostaJeMrznje.org je vrlo jednostavno – samo ispunite polja potrebna za prijavu na ovoj stranici, pružite što je moguće više informacija i očekujte javljanje administratorskog tima koji će Vam pružiti informaciju o mogućnosti postupanja po Vašoj prijavi te, ukoliko bude potrebno, zatražiti dodatna objašnjenja.


Je li neophodno ostaviti pravu e-mail adresu?

Da – ako nam prilikom podnošenja prijave ne ostavite Vašu pravu adresu, nećemo biti u mogućnosti s Vama stupiti u kontakt te utvrditi vjerodostojnost Vaše prijave, a samim time niti po njoj na bilo koji način postupiti. Vaša prijava moći će od strane administratorskog tima biti “prevedena” u oblik pogodan za postupanje tek kada su o njoj prikupljene sve relevantne informacije i dostatni dokazi.
U najmanju ruku, molimo da prilikom podnošenja prijave ostavite funkcionalnu e-mail adresu i budete se spremni predstaviti Vašim stvarnim imenom i prezimenom kad Vas administratorski tim kontaktira, kako bi Vašu prijavu bilo moguće verificirati u izravnom kontaktu s Vama.


Je li neophodno ostaviti stvarno ime i prezime?

Nije nužno, ali bilo bi vrlo poželjno. Naime, s neanonimnim će prijavama biti daleko lakše postupati jer ne ostavljaju prostora nadležnim tijelima da ih odbiju zbog nepoznatog identiteta podnositelja prijave. Ukoliko je prijava koju podnosite vjerodostojna i stojite iza onoga što u njoj navodite, nema potrebe da osjećate rezervu prema pružanju Vašeg imena. No, u svakom slučaju, Vaše ime i prezime neće nikada biti korišteni u oblikovanju službene prijave bilo kojem nadležnom tijelu bez Vašeg izričitog pristanka. Ukoliko i dalje ne želite ostaviti Vaše pravo ime i prezime, unesite alias pod kojim Vam se možemo obratiti.


Hoće li moje ime/alias ili e-mail adresa biti objavljeni na ovoj stranici?

Neće. Vaše ime/alias i e-mail adresa bit će vidljivi isključivo administratorima te će služiti samo i isključivo tome da Vas oni mogu kontaktirati s ciljem dobivanja više informacija o prijavi koju podnosite, odnosno točnijeg utvrđivanja o kakvom se slučaju radi kako bi prema njemu, ako postoje osnove i dostatne informacije, mogli i postupiti. Niti jedan podatak o podnositelju/podnositeljici ijedne prijave na ovoj stranici nikad neće biti učinjen dostupnim javnosti.


Samo malo, zašto uopće moram ostaviti svoje podatke za kontakt?

Minimum je odgovornosti administratora ove stranice osiguravanje da iza primljenih prijava stoje stvarne osobe koje su spremne pružiti konkretne i vjerodostojne informacije o slučajevima koje prijavljuju. Kako ne bi bile podnošene prijave koje sadržajno ne omogućavaju smisleno postupanje, administratori od podnositelja prijava moraju zatražiti povratnu informaciju, a za koju je poželjno ostaviti stvarno ime i prezime, a neophodno ostaviti funkcionirajuću e-mail adresu. Budući da niti jedna prijava neće biti objavljena, kao ni bilo koja informacija o njoj, nitko se ne treba bojati pružanja svojih stvarnih podataka za kontakt. Šaljući nam prijavu, mi se obvezujemo na njezino čuvanje, a Vi bez rizika za sebe dajete svoj obol tolerantnijem i inkluzivnijem društvu.


Hoću li od vas primati neželjenu poštu (spam)?

Nećete. Administratori će s Vama biti u kontaktu isključivo s ciljem utvrđivanja što više informacija o Vašoj prijavi i, po završetku komunikacije o konkretnoj prijavi, neće Vam više slati e-mailove do Vaše eventualne sljedeće prijave.


Radije bih podnio/podnijela prijavu putem e-maila/društvene mreže, postoji li i ta mogućnost?

Postoji – možete nam pisati (i slati dokaze koji prate Vaše prijave) na adresu <ahref=”mailto:dostajemrznje@gmail.com”>dostajemrznje@gmail.com
A možete nam se javiti i putem privatne poruke (Inbox) na Facebook stranici Dosta je mržnje – http://www.facebook.com/dostajemrznje
No, molimo da imate u vidu kako su nam u oba slučaja i dalje potrebni Vaši stvarni osobni podaci – ime i prezime i mogućnost da vas povratno kontaktiramo oko konkretne prijave.


Kojem tijelu/kojim tijelima odlaze podnesene prijave?

    Ovisno o naravi svake pojedinačne prijave, ona može biti pretvorena u službeni podnesak nekome od sljedećih tijela javne vlasti:

 

  • Agencija za elektroničke medije/Vijeće za elektroničke medije – Agencija i Vijeće su tijela nadležna za nadzor nad sadržajem emisija emitiranih na televiziji ili radiju te putem internetskih portala (elektroničkih publikacija).
  • Pravobraniteljstva – Pučka pravobraniteljica, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljica za djecu tijela su koja se bave zaštitom ljudskih prava (u slučaju triju tzv. posebnih pravobraniteljstava, ciljano zaštitom ljudskih prava određene društvene skupine) te sustavnim praćenjem i pružanjem preporuka za unapređenje stanja zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
  • Novinarsko vijeće časti – Novinarsko vijeće časti samoregulatorno je tijelo novinarske struke koje prati poštivanje načela i normi Kodeksa časti hrvatskih novinara, a sastavni je dio Hrvatskog novinarskog društva (HND). A u slučajevima govora koji poziva na nasilje i mržnju i time podliježe kaznenopravnom progonu prema čl. 325. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), nadležno je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Gdje još mogu saznati nešto o neprihvatljivom javnom govoru?

Za neke od važnijih tema vezanih uz govor mržnje i druge neprihvatljive oblike javnog govora te odgovornost za njih, predlažemo Govor mržnje i neprihvatljiv govor: vodič za političare/-ke.

Ako vas interesiraju neke od tema koje su posebno interesantne za hrvatski kontekst, bacite oko i na sljedeće tematske tekstove:

1. Neprihvatljiv govor u komentarima na internetskim informativnim portalima
2. Implikacije oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju
3. Montirani proces protiv Montiranog procesa na HRT-u? Zašto u slučaju emisije News Bara ne možemo govoriti o govoru mržnje
4. Izvještavanje središnjeg Dnevnika Hrvatske Radiotelevizije o izbjeglicama i izbjegličkoj krizi u periodu terorističkih napada u Parizu 2015.
5. Uloga medija u oblikovanju javnog mnijenja prema izbjeglicama i izbjegličkoj krizi